Katehetski dan u ozračju 30 godina evangelizacije u školama

U prostorijama Katoličkog školskog centra "Sv. Josip" u Sarajevu u subotu, 27. kolovoza upriličen je zajednički Katehetski dan za vjeroučitelje koji imaju kanonsko poslanje na području Vrhbosanske nadbiskupije i Banjolučke biskupije.

Katehetski dan, redoviti godišnji seminar za katoličke vjeroučitelje/ice u osnovnim i srednjim školama s područja Vrhbosanske nadbiskupije, upriličen je 26. put po redu, a ove godine su im se pridružile kolege iz Banjolučke biskupije te je tako zajedničko okupljanje imalo oko 120 sudionika iz obje dijeceze, javlja Nedjelja.ba.

Susret je započeo pjevanjem pjesme Krist na žalu, a potom je ravnatelj Katehetskog ureda BK-a BiH i predstojnik Katehetskog ureda VN-a vlč. Tomislav Mlakić pozdravio nazočne, među kojima vrhbosanskog nadbiskupa metropolitu mons. Tomu Vukšićua te banjolučkog biskupa mons. Franju Komaricu i predstavio program.

Vraćanje svećenika u obrazovni sustav

Prvo izlaganje imao je predstojnik Katehetskog ureda Banjolučke biskupije vlč. Marko Vidović pod naslovom 30 godina katoličkog vjeronauka u Banjalučkoj biskupiji. Najprije je ukratko pojasnio povijesne okolnosti uvođenja vjeronauka u škole u BiH te nadalje progovorio o statistikama koje se tiču današnjeg vremena. Posvijestio je kako se povratkom vjeronauka u škole pristupilo radu na udžbenicima, metodici, školovanju kadra, uređenje statusa na najvišim državnim razinama te je danas vjeronauk "kao i svaki drugi predmet".

Potom je progovorio o činjeničnom stanju u Banjolučkoj biskupiji. Napomenuo je da djeluje 38 vjeroučitelja, 14 svećenika te sedam časnih sestara i 17 laika, koji rade u 40 osnovnih i 23 srednje škole. "Od 40 osnovnih škola, 29 ih je u Republici Srpskoj, entitetu u kojem je i 13 srednjih škola", kazao je te istaknuo kako 1994 učenika pohađa osnovnoškolski vjeronauk, a 1097 srednji. Podcrtao je kako je u RS 139 đaka u osnovnim te 39 đaka u 13 srednjim školama. Posvijestio je kako osam vjeroučitelja radi u čak 42 škole s ukupno 188 đaka. Katoličke školarce koji pohađaju vjeronauk, ne jedini u razredu nego jedini u čitavoj školi, nazvao je istinskim svjedocima.

Progovorivši o problemima vjeroučitelja koji moraju predavati u više škola kako bi imali normu te o nemogućnost usklađenja rasporeda te prve i druge smjene zapitao se "ako se djeca ne stide svjedočiti hoćemo li se mi stidjeti ako dignemo ruke od njih".

Na kraju je podsjetio kako se problem prije 30 godina riješio ulaskom svećenika u škole, koji su povlačeni kako su dolazili školovani laici, i podcrtao je kako ponovno predstoji vrijeme kada će se svećenici morati vraćati u školske katedre.

Aktivnosti Katehetskog ureda VN-a

Vlč. Mlakić je izlagao na istu temu, ali iz perspektive Vrhbosanske nadbiskupije. Naveo je podatke kako u VN-u postoji 117 vjeroučitelja, a nastava katoličkog vjeronauka se odvija u 77 osnovnih i 56 srednjih škola koje pohađa 8 682 osnovaca i 4 231 vjeroučenik u srednjim školama. Istaknuo je kako se broj učenika statistički prati od 2015. te da se on smanjuje. Najviše je vjeroučenika u Srednjobosanskoj županiji 6 226, a najmanje u Tuzlanskoj gdje ima 412 učenika koji pohađaju vjeronauk. Progovorivši o drugim županijama, koje su podijeljene među biskupijama, naglasio je da Kupres ima 280 učenika dok ramski kraj 891. Za Sarajevo je posviejstio kako su većina vjeroučenika zapravo oni koji idu u KŠC-ove i naglasio da je ukupni broj 614. Govoreći o Brčko Distriktu rekao je kako tamo ima mnogo škola, njih čak 14, a da vjeronauk sluša 410 učenika. Za Zeničko-dobojsku županiju je istaknuo kako ima 1 540 učenika na vjeronauku u osnovnoj te 757 u srednjoj školi.

Nadalje je progovorio o redovitim aktivnostima Katehetskog ureda VN-a koji se, između ostaloga, ogleda u organiziranju Katehetske škole, duhovnih obnova, Vjeronaučne olimpijade, koju je kao i mnoga druga događanja zaustavila korona, ali je iznio nadu kako će od iduće godine ponovno biti organizirana. Posebno je istaknuo redovito komuniciranje s ministarstvima i školama te praćenje zakonske regulative u vezi s vjeronaukom. Posvijestio je kako ne postoji zavod koji bi pratio i ocjenjivao rad nastavnika i profesora vjeronauka te dodao problem nedostatka vjeroučitelja i smanjenja broja sestara koje rade u školama. Naglasio je da su svećenici manje spremni raditi u školama te podcrtao kako sve manji broj laika studira teologiju.

Svoje izlaganje završio je pozivom za povećanje suradnje između vjeroučitelja i župnika te povezanost župne kateheze i školskog vjeronauka te zaželio svima radostan početak nove školske i vjeronaučne godine.

Trideset godina u službi evangelizacije

Prigodno predavanje pod naslovom 30 godina u službi evangelizacije potom je imao mons. Komarica.Pozdravivši nazočne i zahvalivši  svim vjeroučiteljima na njihovu rad biskup Komarica je podsjetio na početak uvođenja vjeronauka u škole. Posvijestio je kako je Drugi vatikanski koncil u jednom od svojih dokumenata Gravissimum educationis – o kršćanskom odgoju, donio "neka osnovna načela o kršćanskom odgoju, naročito u školama, koja će posebno pokoncilska komisija šire obraditi, a biskupske konferencije primijeniti na prilike pojedinih krajeva".

"Nakon svojevrsnog 'ledenog doba' koje je trajalo 45 godina na području mnogih zemalja istočne Europe, pa tako i u ovim našim krajevima, uslijed antivjerskog i anticrkvenog partijskog jednoumlja i režima početkom 90-ih godina 20. st. doživjeli smo početak demokratskih promjena (...) U tom kontekstu podsjećam da smo se mi, biskupi – članovi tadašnje BKJ – već u  ljeto 1990. (10. srpnja) obratili cjelokupnoj domaćoj javnosti s Priopćenjem o crkvenom životu u novim okolnostima", kazao je mons. Komarica i napomenuo kako su pažljivo raspravljali o pitanju vjeronaučnih udžbenika i kadrova koji bi podučavali vjeronauk u školi.

"U skladu s odlukom Biskupske konferencije, mi, biskupi Vrhbosanske metropolije, uputili smo 5. srpnja 1991. Ministarstvu za obrazovanje, nauku, kulturu i fizičku kulturu BiH, zahtjev za uvođenje vjeronauka kao izbornog predmeta u osnovne i srednje škole", dodao je te posvijestio kako su poslali upute i svećenicima Vrhbosanske metropolije za pojedine konkretne probleme u praksi izvođenja vjeronaučne i župske kateheze među kojima se posebice zabranjuje predavanje vjeronauka nekvalificiranim laicima.

"U 1992. s obzirom na žurnu potrebu obrazovanja kvalificiranog kadra za zvanje nastavnika i profesora vjeronauka mi smo u našoj Vrhbosanskoj metropoliji (Sarajevo, Mostar, Banja Luka) imali oko 300 studenata – vjernika laika, koji su bili upisani na jedan od katoličkih učilišta, pripremajući se za ovu odgovornu službu", posvijestio je te potom progovorio o školskom vjeronauku u službi evangelizacije u kontekstu postsinodalnoj pobudnici Catechesi tradendae Sv. Ivana Pavla II, iz 1979. na temu kateheza u suvremenom svijetu. Istaknuo je kako su, s obzirom na praktične poteškoće naglašena obilježja školske vjeronaučne poduke: to mora biti sistematska obuka, ponuđena ne improvizirajući nego po određenom programu, tako da može postići jedan jasan cilj, koja se neće zaustaviti tek kod početnog naviještanja kršćanskih otajstava.

"Od samog početka vjeronaučne obuke u školama mi smo biskupi, ali i svi drugi, kojih se to tiče, kad je u pitanju vjeronaučna obuka u školi, znali dobro kako je važno paziti na kvalificiranu izobrazbu vjeroučitelja. Crkvenim zakonom predviđen i zato nužno potreban mandat (poslanje) kojega svakom vjeroučitelju daje ordinarij za područje svoje biskupije, ne može niti smije biti samo puka formalnost", kazao je te se na kraju obratio vjeroučiteljima naglašavajući kako je svjedočenje osobne vjere trebalo postati i sadržaj njihova zvanja. Podcrtao je kako vjera traži, osim znanja, također i življenje. Na kraju se zahvalio svim vjeroučiteljima na njihovu poslanju te približavanju Krista mladima.

U kratkoj pauzi koja je slijedila nazočni su imali prigodu za odvojene susrete vjeroučitelja iz Vrhbosanske nadbiskupije te Banjolučke biskupije.

Vjeronauk mora voditi euharistiji

Potom je u crkvi Kraljice Sv. Krunice, koja se nalazi u sklopu KŠC-a uslijedio uvod u pokajnički čin te ispit savjesti, koji je predvodio mons. Komarica, a nazočni svećenici su bili na raspolaganju za ispovijed.

Euharistiju je predslavio mons. Vukšić u zajedništvu biskupa Komarice te koncelebraciju desetak svećenika među kojima je bio generalni vikar VN-a mons. Slađan Ćosić i ravnatelji KŠC-ova i svećenici koji djeluju u školama.

U prigodnoj propovijedi mons. Vukšić je najprije progovorio o misnim čitanjima, to jest, odlomku iz Matejeva evanđelja, o raspodjeli talenata. Obrativši se izravno vjeroučiteljima posvijestio je važnost Kristove poruke u navješćivanju Božje riječi i svjedočenju te korištenju talenata. "Nekome je Gospod dao manje, a nekome više talenata, ali svakome prema njegovoj sposobnosti", podcrtao je nadbiskup Vukšić te posvijestio kako je svatko dobio onoliko koliko je sposoban izvršavati. Pojašnjavajući kako je svaka Isusova prispodoba govornička figura i trajna poruka o Božjem kraljevstvu naglasio je kako je prispodoba o talentima trajna poduka svim kršćanima kroz cijelu povijest i budućnost. Nabrajajući potom talente koje čovjek može dobiti, kako u vidu osobne inteligencije, posla, jezika, spomenuo je kako su talenti i roditelji, braća, prijatelji, rodbina, profesori... Istaknuo je da talente treba stalno njegovati i umnažati i na tragu toga istaknuo kako kršćanstvo nije "djelovanje na principu pozitivne nule" te da talente treba uvijek nastojati uvećati nikako zakopati jer "po nama Bog želi nastaviti izgradnju svijeta. Propovijed je završio riječima da je kršćanstvo je akcija i stalna inicijativa.

Na kraju mise podijeljena su kanonska poslanja, a susret je završio zajedničkim fotografiranjem i zakuskom u prostorijama KŠC-a.

Iako su za vrijeme Katehetskog dana iznesene određene porazne statistike, na koje vjeroučitelji ne mogu utjecati, razvidno je kako oni, između ostaloga, žive svoju vjeru primjerom te su tako mnogi, nakon temeljitog ispita savjesti, pristupili sakramentu ispovijedi i duhovno ojačani krenuli u novu školsku godinu.

Ž.I., KT